Kunići: Mrkva, više od šećera

Od nedavno se proširilo mišljenje da se mrkva sastoji samo od šećera i da za prehranu životinja nije podobna. Ovo mišljenje je grozno pojednostavljeno i nadamo se ovdje malo prosvijetliti tu temu.

Prosječni sadržaj 100g mrkve (naravno da se vrijednosti mijenjaju ovisno o tome gdje se mrkva uzgaja, vrsti mrkve i godišnjem dobu):

Glavni sastojci:  
Voda 88,2gg Bjelančevine 1,0 g
Masnoće 0,2 g Ugljikohidrati 5,2 g
Balastne tvari 3,4 g Minerali 0,9g
Vitamini:  
Vitamin A 1833 µg Vitamin E 0,6 mg
Vitamin K 80 µg Vitamin B1 70 µg
Vitamin B2 55 µg Vitamin B3 580 µg
Vitamin B5 270 µg Vitamin B6 95 µg
Vitamin B9 8 µg Biotin 5µg
Vitamin C 7 µg  
Aminokiseline:  
Arginin 40 mg Histidin 15 mg
Isoleucin 45 mg Leucin 40 mg
Lysin 45 mg Methionin 8 mg
Phenylalanin 30 mg Threonin 35 g
Tryptophan 10 mg Tyrosin 16 mg
Valin 40 mg  
Minerali:  
Natrij 60 mg Kalium 290 mg
Magnezij 18 mg Calcium 40 mg
Mangan 210 µg Eisen 2 mg
Bakar 130 µg Cink 640 µg
Fosfor 35 mg Chlorid 60 mg
Fluorid 25 µg Jodid 15 µg
Ugljikohidrati:  
Glukoza 1632 mg Fruktoza 1,320 mg
Saharoza 1,680 mg  
Lipidi:  
Linol kiselina 105 mg Linolen kiselina 10 mg
Ostalo:  
Jabučna kiselina 295 mg Osalna kiselina 6 mg
Limunska kiselina 50 mg  

 

Svakako se prvo može uočiti visoki udio vode. Međutim, unos tekućine preko povrća je u svakom slučaju poželjan. Tekućina koja je vezana za ćelije se na taj način ravnomjerno unosi. Tekućina osigurava dobru izmjenu tvari i olakšava izbacivanje kalcija i otrovnih tvari iz organizma.

Kao slijedeće se može uočiti udio ugljikohidrata. Pojednostavljeno rečeno je to sadržaj šećera - ali šećer nije jednako šećer. Količina šećera u mrkvi se, kao što tabela gore pokazuje, sastoji od: fruktoze 1,320 mg, saharoze 1,680 mg i glukoze 1,632 mg.
Sa tim omjerima je šećer opet vrlo uravnotežen. Glukoza se u crijevima rano apsorbira i pruža životinjama energiju. Fruktoza se djelomično apsorbira, a saharoza tek dalje u crijevu. Stoga su mrkve za kuniće i zamorčiće upravo zimi vrlo dobri izvori energije jer pružaju šećer, koji je u svih živih bića "gorivo", za dulji period. Osim toga pruža mrkva i idealan omjer kalcija i fosfora, te različite vitamine i elemente u tragovima.

Kod svih vrsta životinja je mrkva idealan i zdrav izvor energije za životinje koje su podhranjene. Pretile životinje bi trebale dobivati mrkvu samo u malim porcijama, iako bi kod svih glodavaca, prije mrkve, prvo trebalo racionalizirati i reducirati orašaste plodove i sjemenke!

Usporedbe

Uspoređena sa ostalim (najčešće deklariranim kao zdravim) vrstama povrća i začinskim biljkama, udio ugljikohidrata nije pretjerano visok - ili, da li ste znali da najomiljeniji maslačak ima između 6 i 9g, komorač ~8,2g i oregano ~8g, paprena metvica 5g ugljikohidrata? Jedva spominjan, ali naročito kvalitetan, pastrnjak, ima 11,3g ugljikohidrata.

A kako to izgleda sa često kao poslasticu preporučenom jabukom i prije svega svim proizvodima koji su načinjeni od jabuke? Svježa jabuka bi trebala biti zaista smo rijetko poslastica, jer ona ima slijedeće sastojke:
fruktozu 5,738 g, saharozu 2,549 g, sorbit 0,514 g, glukozu 2,035 g.
Sasušena ili peletirana ima slijedeće vrijednosti: fruktoza 30,762 g, saharoza 13,663 g, sorbit 2,755 g, glukoza 10,908 g i da se u tom obliku bolje ne daje ljubimcima, bi dosad trebalo biti svakome vlasniku već jasno :)